29.02.-25.03.2012.

O izložbi:

Izložbom jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih fotografa, koji je aktivno pratio čitav proces mirovnih procesa u Sarajevu, pruža se pregled zbivanja sa vremenske distance od dvije decenije. Izložba nije samo kronika vremena, već se njom želi ukazati i na pojedinačnu i kolektivnu odgovornost. Također, izložba direktno aludira na svijest i važnost djelovanja civilnog društva. Većina fotografija su razvijene po prvi put za ovu izložbu i ovom prilikom će biti prikazane ekskluzivno.

Od 01.09.2011. Umjetnička galerija BiH je zatvorena za javnost, čime se željelo ukazati na stanje u kojem se Galerija nalazi. Nerješavanjem statusa ove institucije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas Galerija je dovedena u stanje potpunog kolapsa jer nema: osnivača, finansijera, Upravni odbor niti direktora. Od prvog septembra do danas niti jedan nivo vlasti nije učinio ništa na rješavanju ovih problema. Svjesni smo činjenice da ova institucija nije prioritetni problem u zemlji, ali se slučaj Umjetničke galerije treba promatrati kao posljedica nepostojanja i nefunkcioniranja ukupnog sistema vlasti.

Ovom izložbom želimo ukazati i građanima i vlasti na postojanje različitih načina borbe za ostvarivanjem ugroženih prava.

Izložba Protesti press kit

Ova izložba dogovorena je sa Goethe-Institutom početkom ljeta, kada je još izgledalo da će se naći rješenje za daljni normalan rad Umjetničke galerije BiH i da uposlenici neći biti primorani da iz protesta zatvore Galeriju za posjetioce.

Izložba „Berliner Zimmer“ dolazi u Umjetničku galeriju BiH u najdramatičnijem i najtežem trenutku u njenoj 65. godina dugoj istoriji. Izložba koja je koncipirana da obiđe zemlje regiona iz kojih dolaze predstavljeni umjetnici, da na odabranim lokacijama uspostavi mjesto za susret regionalne, lokalne i regionalno-lokalno-berlinske umjetničke scene, naišla je na zatvorena vrata Umjetničke galerije BiH. Tek činjenica da je Bosna i Hercegovina, voljom i zalaganjem njenih političara, institucionalno isključena iz svih evropskih i regionalnih umjetničkih „mreža“, navela nas je da prigrlimo ovu priliku, privremeno otvorimo Umjetničku galeriju BiH za umjetnike i posjetioce i bar na kratko budemo dio jednog regionalnog projekta.

Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji naše institucije sa Goethe – Institutom, njihovoj podršci, kao i punom razumijevanju za našu situaciju, ali i za naš protest, izložba „Berliner Zimmer“ dolazi u Sarajevo.

Izložba Berliner Zimmer je prije Sarajeva bila predstavljena u Solunu i Bukureštu, a nakon Sarajeva je planirano da bude predstavljena u Beogradu, zatim Sofiji, Tirani, Istambulu i Zagrebu.

Izložbu čine radovi deset umjetnika koji potiču iz regiona, ali su živjeli ili žive u Berlinu i profesionalno su vezani za taj grad. Kustosica izložbe je Birgit Hoffmeister.

U Sarajevu se izložbi pridružuje i Maja Bajević, umjetnica koja već godinama živi i radi i u Sarajevu i u Berlinu (ali i Parizu i Štokholmu). Radovi koje predstavlja u potpunosti korespondiraju, i prostorno i vremenski, sa trenutkom u kojem ova izložba dolazi u Umjetničku galeriju BiH.

Umjetnička galerija BiH nakon više od dva i po mjeseca otvara vrata za posjetioce izložbe Berliner Zimmer i biće otvorena sve do 17. 12. 2011., svaki dan, osim nedelje, od 10h do 18h.

Stalna postavka Retrospectrum, kao i biblioteka, ostaju zatvoreni do daljnjeg.

Slučajni prolaznici u Umjetničkoj galeriji BiH

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine je bila primorana zatvoriti svoja vrata za javnost. Unutra je ostala zaključana izložba u 9 soba 9 različitih boja. Vani je ostala zaključana publika. Kada bi mogli proviriti kroz ključaonicu šta biste vidjeli? Kako žive napušteni eksponati? Šta bi oni rekli kada bi mogli govoriti? Kakav bi revolt mogla izraziti svaka od boja?

Zauzimajući prostor i postavljajući u njega niz različitih etida, mladi sarajevski teatarski umjetnici bave se svim ovim pitanjima problematizirajući ne samo sudbinu Umjetničke galerije BiH, već i potencijalnu sudbinu svih bosanskohercegovačkih umjetnika.

Ko su slučajni prolaznici?

Slučajni prolaznici su grupa umjetnika i ljubitelja i poznavalaca umjetnosti koji su se okupili kako bi se borili za slobodu umjetnosti i pravo svih ljudi da se njom bave i u njoj uživaju. Grupa ne broji članove i stalno prima sve one koji su spremni boriti svjetliju budućnost.

Tokom 65. godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na skoro 6000 umjetničkih djela podjeljenih u kolekcije: Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslovenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i novih medija i Likovni arhiv „NADA“.

Pored pomenutog fundusa, Umjetnička galerija BiH ima biblioteku i bogato odjeljenje dokumentacije, važan centar za naučno istraživački rad, posebno iz oblasti bosanskohercegovačke umjetnosti. Jedinstvena je i po restauratorskoj radionici, koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH.

1969. godine uslijedila je izmjena u nazivu Umjetničke galerije i ona Zakonom Skupštine SR BiH (broj: 1219) od 9. decembra nastavlja rad kao Umjetnička galerija BiH. Od 1959. godine sredstva za rad izdvajaju se iz Savjeta za nauku i kulturu NR BiH, a od 1972. godine finansijer Galerije postaje Republička zajednica kulture.

Svoja osnivačka prava prema Umjetničkoj galeriji BiH, Bosna i Hercegovina je posljednji put potvrdila 1994. godine donošenjem Zakona o muzejskoj djelatnosti BiH.

Dejtonski sporazum priznao je kontinuitet zakona i institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja – dok se ne odluči drugačije. Do danas niti jedan državni organ nije stavio na dnevni red status ove ustanova niti je preuzeo osnivačka prava od RBiH. A nije ih se ni odrekao.

65. godišnjicu Umjetnička galerija BiH obilježava u najdramatičnijem trenutku svoje istorije- zatvorena za javnost, ničija, prepuštena samo brizi zaposlenih u njoj. Tek nekolicina umjetnika, koji ovu instituciju doživljavaju kao svoju, javno su iskazali svoj protest. Glas su digle kolege, profesionalci iz cijelog svijeta, zgroženi nad odnosom države prema svom kulturnom blagu.

U preko mjesec dana koliko je Galerija zatvorena za javnost niti jedan političar, od Uprave grada (koji se kandiduje za kulturnu prestolnicu Evrope) pa naviše, nije pokazao nikakav interes za stanje u našoj instituciji niti ponudio neko moguće rješenje nakon 16. godina. Jedino što su uradili, i rade, je pozivanje na „nenadležnost“ i međusobno izražavanje želje da će „onaj drugi“ iznaći rješenje, a uposlenicima žele dug život i dobro zdravlje.

U 65. godina postojanja Umjetnička galerija BiH ispunjavala je odgovorno svoju istorijsku i društvenu dužnost, bila u centru svih najvažnijih zbivanja kada je u pitanju likovna umjetnost u BiH i postala jedna od najrespektabilnijih kulturnih institucija u regionu.

55. godišnjica obilježena je otvaranjem prve poslijeratne stalne postavke „Jedan vijek moderne umjetnosti u BiH“ i objavljivanjem Godišnjaka, 60. godišnjica novom stalnom postavkom „Retrospectrum“, a danas smo zapitani nad samim opstankom institucije i umjetničkih djela koja se u njoj čuvaju.

Zvučna instalacija „VRIJEME JE ZA UZBUNU // IT IS TIME FOR ALERT”, nastala je kao reakcija na sveopću situaciju  u državi, njenu  refleksiju na kulturu, na institucije kulture od državnog  značaja i gubitak kulturnog identiteta. Oglašavanjem sirene za opću opasnost u trajanju od 30′ min. sa  Umjetničke galerije BiH-a, želim da skrenem pažnju građanstva da je situacija alarmantna.

Daniel Premec

The Members of the Board of CIMAM – International Committee of ICOM for Museums and Collections of Modern Art – which happens to conclude this year’s annual conference in Sarajevo in November, would like to call on all those who care about the future of Sarajevo’s cultural institutions to join us in this appeal to help preserve the city’s cultural heritage, which is not only Bosnian but also European and, by extension, global.

You can sign the petition here!

Honourable Minister Salmir Kaplan and other Authorities of Bosnia and Herzegovina,

The war in Bosnia and Herzegovina ended in 1995 with the Dayton Peace Agreement, which determined the subsequent political functioning of the state. One of the purposes of the agreement was to ensure the establishment of relationships between the state, other political structures, and the Bosnian cultural and art institutions as soon as possible. However, to date, these relationships have not been instituted.

One of the consequences of this state of affairs has been the recent closure of the Umjetnièka galerija BiH / Art Gallery of Bosnia and Herzegovina, the most important museum of modern and contemporary art in the state, a disastrous situation brought to our attention by our colleagues in Sarajevo, who have also warned of similar circumstances in other cultural and artistic institutions in the city.

Having last voiced our shock at the horrors of the war in Bosnia and Herzegovina, we are now concerned about the ongoing functioning of the region’s main cultural institutions, insofar as these betray the functioning of the state itself. Moreover, we ask ourselves what can possibly remain of a state once the institutions responsible for its cultural heritage have closed their doors.

CIMAM – International Committee of ICOM for Museums and Collections of Modern Art – addresses this petition to you, the political authorities of Bosnia and Herzegovina, in the hope that you will do everything in your power to resolve the status of the Umjetnièka galerija BiH, and that of all other museums and cultural institutions in Sarajevo.

Sincerely,

Zdenka Badovinac. Director, Moderna galerija, Ljubljana
Sabine Breitwieser. Chief Curator of the Department of Media and Performance Art, The Museum of Modern Art, New York
Chris Dercon. Director, Tate Modern, London
Mohammed Djehiche. Director, Musée national d’art moderne et contemporain d’Alger MaMA
Robert Fleck. Director, Art and Exhibition Hall of the Federal Republic of Germany, Bonn
Ann Goldstein. Director, Stedelijk Museum,Amsterdam
Madeleine Grynsztejn. Pritzker Director, Museum of Contemporary Art Chicago
Kathy Halbreich. Associate Director, The Museum of Modern Art, New York
Vasif Kortun. Director of Programs and Research, SALT, Istanbul
Kian Chow Kwok. Director, The National Art Gallery, Singapore
Elizabeth Ann MacGregor. Director, Museum of Contemporary Art Sidney
Natalia Majluf. Director, Museo de Arte de Lima – MALI
Bartomeu Mari. Director, MACBA Museu d\’Art Contemporani de Barcelona
Ivo Mesquita. Chief Curator, Pinacoteca do Estado, Sao Paulo
Christine Van Assche. Chief Curator New Media Department, Centre Pompidou, Musée national d\’art modern, Paris

Prezentirana djela nastala su u kronološkom rasponu od akademskog realizma i plenerizma,  preko savremenijih likovnih izraza koji se još uvijek ne odriču figuracije, zatim ekspresivnijih formi  i enformela, do geometrijskih apstrakcija i potpuno bijelih ploha, da bi se na kraju kroz postmodernističke “izme” ponovno vratili i geometriji i gesti i figuraciji.

Drugi dio izložbe predstavljen u “Švicarskoj galeriji” organiziran je u devet odvojenih modula unutar kojih boja povezuje najrazličitije likovne izraze u jasno definirane cjeline. Svaku od ovih cjelina prate kratke informacije o pojavi i istoriji određene boje u slikarstvu, njenim simboličkim značenjima, pigmentima i sl. Moduli iako nisu veliki po brojnosti djela, uspijevaju dočarati neke od osnovnih karakteristika pojedinih boja. Tako je lako uočiti kako plava pruža osjećaj kontemplativnosti ali i odiše melankolijom, zelena je tematski usko vezana za pejzaž, ljubičasta rezervirana za “intimnu apstrakciju”, crvena pak odiše snagom i  žestinom, dok su smeđi tonovi uglavnom rezervirani za  ljudsku figuru.

• Pogledajte virtuelnu šetnju

Umjetnička intervencija u javnom prostoru pod nazivom „ZATVORENO ZA JAVNOST  // CLOSED TO PUBLIC“, nastala je kao reakcija na situaciju u kojoj se nalazi Umjetnička galerija BiH.

Na fasadu Umjetničke galerije BiH projiciram fotografiju lanaca – okova, koji na simboličan način ukazuju na društveni status i trenutnu situaciju Galerije. Umjetnička galerija BiH je kao modul – kolektor memorije koji oslikava naš identitet i  multikulturalnost. Primarni cilj modula je da čuva, njeguje i educira generacije novih, mladih naraštaja, koji moraju biti svjesni njegove neprocjenjive vrijednosti. On kolektira djela kultnih ličnosti, koje su participirale u izgradnji našeg društva, kulturnog identiteta i historije umjetnosti. Okovani modul memorije je zaustavljen u svom procesuiranju nove historije, spriječen u svom primarnom cilju, doveden na rub elementarne egzistencije.