Najveći dio fundusa Umjetničke galerije BiH čine djela bosanskohercegovačkih autora. Rezultat je to stogodišnje tradicije prikupljanja i čuvanja nacionalne umjetnosti koja datira još iz perioda kada je kolekcija slika bila sastavni dio Zemaljskog muzeja.

Danas Galerija ne samo da čuva djela svih relevantnih umjetnika koji su radili na ovim prostorima, već su gotovo svi značajni umjetnici monografski obrađeni i predstavljeni adekvatnom retrospektivnom izložbom i reprezentativnim katalogom. Značajan dio ove kolekcije prezentuje se u sklopu stalnih postavki. Ostali dio fundusa, koji zbog nedostatka prostora nije moguće trajno izložiti, prezentira se javnosti tematskim izložbama koje se organizuju u zemlji i inostranstvu.

Zbirka Umjetničke galerije BiH je sasvim sigurno najbolje mjesto za proučavanje razvoja likovne umjetnosti Bosne i Hercegovine od njenih početaka do danas.

Zahvaljujući činjenici da je Umjetnička galerija BiH osnovana u vrijeme SFRJ, te da je njen nukleus začet za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, ova institucija posjeduje ne tako brojnu, ali kvalitetom značajnu zbirku jugoslavenske umjetnosti iz prošlog vijeka.

U njenom fundusu nalaze se gotovo sva relevantna imena jugoslavenskog slikarstva, skulpture i grafike, sa nekoliko kapitalnih djela umjetnika bivših jugoslovenskih Republika.

Kolekcija pokriva period od zadnjih dekada 19. v., zaključno sa krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, te u sebi sadrži većinu na ovom području zabilježenih stilova i pojava.

Ova zbirka u potpunosti je naslijeđena iz Zemaljskog muzeja BiH. Uglavnom se svodi na djela građanskog slikarstva, a njen najznačajniji dio, koji je ujedno imao i bitan uticaj na razvoj domaće moderne umjetnosti je: Arhiv “Nade”

Riječ je o časopisu za pouku, zabavu i umjetnosti, koji je izlazio u periodu 1895-1905 godine. Pored svojih književnih vrijednosti, značajan je i likovni doprinos “Nadinih” saradnika.

U njemu su, pored priloga iz kulture i umjetnosti, objavljivani i crteži (mahom stranih umjetnika) koji su tretirali domaću tematiku (pejzaži, folklor, običaji).

Najznačajnija imena čija su djela publikovana na stranicama “Nade” su: Ewald Arndt Čeplin (likovni urednik), Leo Arndt, Maximilian Liebenwein, Ludvig Kuba, Carl Liebscher te Ivana Kobilca. Umjetnička galerija BiH čuva gotovo čitav likovni arhiv “Nade”, koji čini nekoliko stotina crteža i slika. Govoriti danas o počecima moderne likovne umjetnosti u BiH gotovo je nemoguće bez isticanja značaja i uticaja koji su izvršili “Nadini” ilustratori.

Zbirka se počela formirati pedesetih godina prošlog vijeka, uglavnom djelima domaćih majstora umjetničke fotografije (Gojko Sikimić), da bi se značajnije počela razvijati tek nakon rata.

Danas ovu zbirku čini oko 500 djela uglavnom domaćih autora, koji su ostvarili afirmaciju na međunarodnoj razini (Danilo Krstanović, Milomir Kovačević Strašni, Damir Šagolj, Dejan Vekić…). Veliki broj djela, bilo domaćih, bilo stranih autora inspirisan je ratom u Bosni i Hercegovini. Zbirka novih medija oformljena je posljednjih decenija i korespondira sa sve češćom opredjeljenošću domaćih autora da se izražavaju kroz forme videa, zvučnih instalacija, digitalnog printa… (Danica Dakić, Maja Bajević, Damir Nikšić, Zlatan Filipović).

Zbirka švajcarskog slikara Ferdinanda Hodlera svakako spada među najveće kuriozitete Galerije. Ovaj umjetnik, za čiji opus je karakteristična secesijska linija i ritam, ali i prolaznost i vječita mijena, koje su u idejnom smislu bliske impresionistima, sezanovska čvrstina pejzaža, ali i historicistički monumentalizam, ostvario je punu afirmaciju još za života, a danas je jedan od najznačajnijih predstavnika internacionalnog Stila 1900.

Zbirka i tematski i vremenski pokriva gotovo čitav Hodlerov opus, pa je postala neizostavan izvor za svaku ozbiljniju Hodlerovu izložbu.

Zbirka Umjetničke galerije BiH broji preko stotinu autentičnih Hodlerovih djela, mahom crteža, te nekoliko ulja, grafika i fotogravura.

Zbirka ikona Umjetničke galerije BiH danas broji oko osamdeset djela koja su nastala u vremenskom rasponu od kraju petnaestog do početka devetnaestog vijeka.

U zbirci su zastupljena djela domaćih, italo-grčkih i ruskih ikonopisaca.

Od imena domaćih ikonopisaca treba pomenuti porodicu Dimitrijević – Rafajilović, te imena poput Sanka Daskala, Simeona Lazarevića i dr. te strane ikonopisce koji pripadaju krfskoj, moskovskoj i drugim školama.

Iako nevelika, u ovoj zbirci zastupljene su sve osnovne stilske grupe ikonopisa u nas, te se unutar kolekcije mogu prepoznati glavne karakteristike svake od njih. Tako se uz zbirku ikona Stare pravoslavne crkve u Sarajevu, kolekcija Umjetničke galerije BiH ubraja među najbogatije i najznačajnije u Bosni i Hercegovini.