11. oktobra 1946. godine Vlada NR BiH donijela je Uredbu kojom se osniva Umjetnička galerija u Sarajevu sa zadatkom da „prikuplja i otkupljuje djela naših i stranih likovnih umjetnika, te da izlaganjem tih djela i organizovanjem izložbi na teritoriji Bosne i Hercegovine utiče na razvoj umjetnosti i da narod upoznaje sa likovnom umjetnošću.“ Uredba takođe određuje da Umjetnička galerija BiH preuzme kolekciju Galerije slika Državnog muzeja (Zemaljski muzej) koju je činilo preko šest stotina djela, uglavnom slika i crteža. Na vijest o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar Branko Šotra sakupio je u Beogradu 83 djela jugoslovenskih umjetnika i poklonio ih Galeriji. Bili su to počeci.

Tokom 65. godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na skoro 6000 umjetničkih djela podjeljenih u kolekcije: Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslovenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i novih medija i Likovni arhiv „NADA“.

Pored pomenutog fundusa, Umjetnička galerija BiH ima biblioteku i bogato odjeljenje dokumentacije, važan centar za naučno istraživački rad, posebno iz oblasti bosanskohercegovačke umjetnosti. Jedinstvena je i po restauratorskoj radionici, koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH.

1969. godine uslijedila je izmjena u nazivu Umjetničke galerije i ona Zakonom Skupštine SR BiH (broj: 1219) od 9. decembra nastavlja rad kao Umjetnička galerija BiH. Od 1959. godine sredstva za rad izdvajaju se iz Savjeta za nauku i kulturu NR BiH, a od 1972. godine finansijer Galerije postaje Republička zajednica kulture.

Svoja osnivačka prava prema Umjetničkoj galeriji BiH, Bosna i Hercegovina je posljednji put potvrdila 1994. godine donošenjem Zakona o muzejskoj djelatnosti BiH.

Dejtonski sporazum priznao je kontinuitet zakona i institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja – dok se ne odluči drugačije. Do danas niti jedan državni organ nije stavio na dnevni red status ove ustanova niti je preuzeo osnivačka prava od RBiH. A nije ih se ni odrekao.

65. godišnjicu Umjetnička galerija BiH obilježava u najdramatičnijem trenutku svoje istorije- zatvorena za javnost, ničija, prepuštena samo brizi zaposlenih u njoj. Tek nekolicina umjetnika, koji ovu instituciju doživljavaju kao svoju, javno su iskazali svoj protest. Glas su digle kolege, profesionalci iz cijelog svijeta, zgroženi nad odnosom države prema svom kulturnom blagu.

U preko mjesec dana koliko je Galerija zatvorena za javnost niti jedan političar, od Uprave grada (koji se kandiduje za kulturnu prestolnicu Evrope) pa naviše, nije pokazao nikakav interes za stanje u našoj instituciji niti ponudio neko moguće rješenje nakon 16. godina. Jedino što su uradili, i rade, je pozivanje na „nenadležnost“ i međusobno izražavanje želje da će „onaj drugi“ iznaći rješenje, a uposlenicima žele dug život i dobro zdravlje.

U 65. godina postojanja Umjetnička galerija BiH ispunjavala je odgovorno svoju istorijsku i društvenu dužnost, bila u centru svih najvažnijih zbivanja kada je u pitanju likovna umjetnost u BiH i postala jedna od najrespektabilnijih kulturnih institucija u regionu.

55. godišnjica obilježena je otvaranjem prve poslijeratne stalne postavke „Jedan vijek moderne umjetnosti u BiH“ i objavljivanjem Godišnjaka, 60. godišnjica novom stalnom postavkom „Retrospectrum“, a danas smo zapitani nad samim opstankom institucije i umjetničkih djela koja se u njoj čuvaju.