Na ploči iz 11. stoljeća, koja je čak starija i od Povelje Kulina bana, koristila se bosančica. Ovo pismo nije sklop Istoka i Zapada, to je nešto samo naše – zajednička baština naroda.

Identity je naziv izložbe radova grafičkog dizajnera Miodraga Spasojevića Štrike, kojom će se predstaviti sarajevskoj publici večeras u Umjetničkoj galeriji BiH. Tim povodom razgovarali smo s autorom, koji dizajnira u svim oblastima grafičkog dizajna i vizuelnih komunikacija, a najviše radi na vizuelnim identitetima preduzeća, institucija i manifestacija.

Faktor historije

Tako je, između ostalog, dizajnirao identitete Nogometnog saveza BiH, Košarkaškog saveza BiH, Atletskog saveza BiH, GRAS-a Sarajevo, BH Pošte, IAAF Athletic Meeting of Solidarity Sarajevo ‘96, Fonda otvoreno društvo BiH, Ekonomskog fakulteta u Sarajevu…

– Na ovoj izložbi predstavio sam vizuelni identitet kreiran za Vinariju Buntić, na kojoj sam koristio bosančicu kako bih predstavio nešto bezvremensko. Inače, analizom, sintezom i istraživanjem dolazim do neke ideje. Dakle, ona „ne pada s neba pa u rebra“. Velikim radom, dolazim do određenih rješenja, ulazim u suštinu, a gledam i faktor historije koji je nužan kako bih uzeo elemente dizajna, koje bih mogao koristiti prilikom izrade. Također, podaci se traže u knjigama i na internetu, kako ne bi došlo do toga da je neko već imao ideju sličnu tvojoj – kazao je Spasojević.

Dodao je kako je dizajniranje za Vinariju zaista posebno. Skoro cijela površina etikete posvećena je samo jednom slovu bosančice – „B“ izvedenom vještim potezom. Dizajner je, u potrazi za rješenjem koje bi se temeljilo na regionalnoj i tradicionalnoj simbolici, odlučio svaku vrstu vina označiti posebnim slovom iz ovog pisma. Kao primjer poslužila mu je Humačka ploča iz 11. stoljeća, očuvana u franjevačkom samostanu kod Ljubuškog.

Bosančica kao simbol

– Na ploči koja je čak starija i od Povelje Kulina bana, koristila se bosančica. Specifična je jer su je vijekovima koristili banovi i kraljevi u Bosni i to je naše kulturno nasljedstvo. Mi smo baštinici kulture koju trebamo i moramo očuvati i njegovati. Ovo pismo nije sklop Istoka i Zapada, to je nešto samo naše. To je zajednička baština naroda koji su živjeli na ovim prostorima – ističe umjetnik.

Za kraj nam je kazao kako je, osim pomenutog, jedan od najvažnijih vizuelnih identiteta koje je kreirao, nekadašnji znak BH Pošte – četiri goluba pismonoše, te znak koji je nastao nakon samog rata za Atletski miting solidarnosti, prvi veliki događaj organiziran poslije rata. Tada je pod granatama smislio ideju i napravio čuvenog skakača, koji preskačući prepreke ulazi u mir.