(NE)SPUTANA – Iva Despić Simonović


11. 7 – 8. 8. 2019.

Iva Despić Simonović rođena je u Hrastovici kod Petrinje 1891. godine. Po završetku osnovne škole i niže gimanzije, Iva, koja je oduvijek pokazivala sklonost ka umjetničkom izražavanju, upisuje Ženski tečaj za umjetničke radnje na Obrtnoj školi u Zagrebu, a kada je Tečaj zatvoren 1908. godine, upisuje se u Višu školu za umjetnost. Odlučila se za smjer kiparstva, što je u to vrijeme neuobičajeno za žene.  Profesori su joj bili Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec. Izuzetno talentovana i vrijedna, odmah je privukla pažnju profesora i javnosti. Prvu izložbu, zajedno sa školskim kolegom Ljubom Babićem, imala je 1910. godine u „Umjetničkom salonu“. Ovom izložbom skrenula je na sebe pažnju kritike koja  ju je dočekala izuzetno pohvalno, ističući njenu sposobnost, darovitost i samostalnost u izvedbi, posebno dječijih portreta.

Školovanje nastavlja u Minhenu i Parizu, gdje se usavršava u izradi plaketa i medaljona, u čemu će, uz već spomenute portrete djece, u godinama koje slijede doseći vrhunce u izvedbi i postati poznata i nenadmašna u istoriji jugoslovenske skultpture.

Ova mlada kiparica uspješno je izlagala na Hrvatskim proljetnim salonima (1911-1917), a 1916. godine imala je veoma zapaženu izložbu sa Zdenkom Pexidr-Sieger pod nazivom „Intimna izložba“. Nakon udaje za Acu Despića 1920. godine, dolazi u Sarajevo, gdje ostaje da živi sve do smrt 1961. godine.

Svoju prvu i jedinu samostalnu izložbu imala je u Oficirskom domu u Beogradu, u novembru  1927. godine.

„Sputana“ je naziv jedne od najpoznatijih skulptura Ive Despić. Iako ne znamo tačnu godinu nastanka, zna se da je ova skulptura prvi put izlagana na izložbi 1948. godine. „Sputana“ se u inventaru Umjetničke galerije BiH vodi i kao „Autoportret“, a kritičari je tako i navode, aludirajući na umjetnicin osjećaj sputanosti porodicom i sredinom. Nazivom izložbe, (NE)SPUTANA,  željela sam istaći stav koji sam stekla iščitavajući dostupnu građu o životu i djelu ove umjetnice – život kojim je živjela Iva Despić bio je upravo život kojim je Iva Despić željela živjeti, nesputana ni od koga. Naprotiv. Čini se da je ostvarila sve što je htjela, upravo onako kako je htjela i koliko je htjela. U vrijeme kada su se žene tek počele boriti za prava i ravnopravnost, Iva Despić je visoko školovana, cijenjena i priznata umjetnica. Putovala je, izlagala, radila portrete po narudžbi, živjela i radila na Dvoru i bila takoreći „dvorska umjetnica“. Učestvovala je u ženskim pokretima, ali nikada glasno, već tiho i skromno, kakva je bila i sama. I uz sve to je bila majka posvećena svojoj djeci.

Maja Abdomerović

 

POPIS IZLOŽBI (sa izlaganim djelima – gdje je to bilo moguće):

SAMOSTALNA IZLOŽBA:

Beograd, Paviljon Oficirskog doma, 20. 11. – decembar 1927.

KOLEKTIVNE IZLOŽBE:

  • LJUBO BABIĆ-IVA SIMONOVIĆ

Zagreb, Salon Ulrich,

03.06.-19.06. 1910.

(Čučica; Braća; Studija; Portret g. S.; Srami se; Portret G. B.; Noncica; Boby)

  • IZLOŽBA HRVATSKOG DRUŠTVA UMJETNOSTI

Zagreb, Umjetnički paviljon,

  1. 05.-01. 06. 1911.

(Seljakinja– sadra)

  • IV JUGOSLOVENSKA UMETNIČKA IZLOŽBA

Beograd, 1912

(Kladenac)

  • JADRANSKA IZLOŽBA HRVATSKOG DRUŠTVA UMJETNOSTI

Beč, Künstlerhaus, 1913.

  • Salon des Beaux Arts

Paris, 1914

  • I HRVATSKI PROLJETNI SALON

IZLOŽBA MLADJIH UMJETNIKA

Zagreb, Umjetnički salon,

  1. 03. – 15. 04. 1916.

(Veljko-bronza; Dečko– bronza; Nebojša-sadra)

  • HRVATSKI PROLJETNI SALON, INTIMNA IZLOŽBA,

Iva Simonović-Zdenka Pexidr-Sieger

Zagreb, Salon Ulrich,

  1. 06.-24.06. 1916

(14 skulptura; 25 plaketa; 16 crteža i akvarela)

  • IV IZLOŽBA HRVATSKOG PROLJETNOG SALONA

Zagreb, Umjetnički salon,

  1. 11. – 03. 12. 1917.

(Plaketa djeteta; Plaketa; Dječja glava– bronza)

  • V IZLOŽBA HRVATSKOG PROLJETNOG SALONA U OSIJEKU

Osijek, Županijska dvorana

1917.

(5 plaketa u bronzi)

  • izložba Kraljevske akademije umjetnosti

London, Royal Academy of Arts, 1927

(Serbian boy; Jasper Selwyn, reljef-bronza)

  • I JESENJA IZLOŽBA SARAJEVSKIH UMJETNIKA

Sarajevo, Foaje Narodnog pozorišta,

oktobar 1932.

  • I IZLOŽBA LIKOVNIH UMJETNIKA DRINSKE BANOVINE

Sarajevo, 1932.

(Cica-gips; Bato-gips; Karađorđe-bronza; Nj. V. Kralj Aleksandar I-gips; Serbian boy-mramor; Pjesnik-bronza; Ženski akt-bronza; Šetnja po snijegu-bronza; Avdo-terakota; Puli-gips; Ikarus-gips; Avijatičar-gips; Borac sa Skadra; Skica za Spomenika majkama-gips; Arhitekt Zloković-gips; Colombina, dekorativna figura za park-gips; Mali Duško-gips)

  • IZLOŽBA UMJETNICA „MALE ANTANTE“

Beograd, Zagreb, Ljubljana, Bukurešt, Cernautzi, Kluž, Prag, Brno, Bratislava,

1938

  • IZLOŽBA KLUBA LIKOVNIH UMJETNICA

Zagreb, Umjetnički paviljon,

  1. 09. – 15. 10. 1935.

(Bista djeteta; Bista dječaka; Plaketa starice; Plaketa djevojčice; Bista gđe. Z.R.)

  • VI IZLOŽBA ULUBIH-a

Sarajevo, novembar 1948.

(Dječak-mramor; Poprsje-venčacki kamen; Sputana – makedonski kamen)

  • VII IZLOŽBA ULUBIH-a

Sarajevo, Izložbeni paviljon,

  1. 11. – 20. 12. 1949.

(Pionir Srećko, portret-gips; Mali pastir sa frulom – bronza; Iz vode – mramor)

  • IX IZLOŽBA ULUBIH-a

Sarajevo, novembar, 1950.

(Mladić sa zurlom- gips; Portret-gips; Usmeno predanje-folklorna grupa iz okolice Glamoča, model za porculan-gips)

  • X JUBILARNA IZLOŽBA LIKOVNIH UMJETNIKA BiH 1945-1951

Sarajevo, Umjetnička galerija Sarajevo (bivša Vjećnica)

  1. 07. – 27. 08. 1951.

(Tip Bosanca – mramor; Pionir strijelac-gips)

  • XII IZLOŽBA ULUBIH-a

Sarajevo, juni, 1953

(tri studije za Gradsko pozorište lutaka – gips)

SKULPTURE U JAVNOM PROSTORU:

Biste Alekse Šantića, Svetozara Ćorovića i Osmana Đikića u Mostaru, postavljene u okviru proslave desetogodišnjice Narodnog ustanka.

SKICE ZA MONUMENTALNE PROJEKTE:

Spomenik majkama neznanih junaka

Kosturnica na Krfu

Spomenik Prvom srpskom ustanku – Karađorđe