Genco Gulan i Yeliz Čelebić: Bijeg iz saraja


Bijeg iz saraja
Izložba i performans
Genco Gulan & Yeliz Čelebić

Otvaranje: 20. maja u 20 sati
20. 5 – 6. 6.2025.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

 

Bijeg iz saraja (Die Entführung aus dem Serail) je umjetnički projekat zasnovan na istraživanju interdisciplinarne interakcije između Genca Gulana iz Istanbula i Yeliz Čelebić iz Sarajeva. Ovaj projekat se referiše na operu Wolfganga Amadeusa Mozarta Otmica iz saraja (1782) i povezuje je sa Sarajevom. Gulan i Čelebić, koji zajedno rade već skoro 20 godina, realizirat će Bijeg iz Saraja posebno za grad Sarajevo i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine.

Za ovaj projekat Genco Gulan stvara novu seriju slika. Njegove slike prikazuju različite palače iz cijelog svijeta, uključujući Versailles i onu u Fatehpur Sikriju, među mnogim drugima. Umjetnik se također oslanja na duboko ukorijenjenu historiju Sarajeva i njegovu arhitekturu. Kroz riječ „saraj“ referira se i na ime i sjećanja na Sarajevo, koje je postalo olimpijski grad (1984). Likovi na Gulanovim slikama djeluju kao da bježe, ali ne znamo zašto, ni gdje bježe – niti odakle…

Performans Yeliz Čelebić fokusira se na utjelovljenje emocija, u dijalogu s Gulanovim konceptom funkcionisanja arhitektonskih tijela. Njen performans ima za cilj da izazove emocionalnu reakciju kroz arije lika Konstance iz opere Otmica iz saraja. Čelebić citira Konstancu:

„Tuga posta moja sudbina, jer mi tebe uzeše. Kao ruža crvom načeta, kao trava u zimskom mahovlju, tako moj život u mukama vene.“

(Prevedeno iz libreta koji je napisao Gotlieb Stephanie, prema libretu Christopha Friedricha Bretznera)

Čelebić ove riječi pretače u svoj performans uz muzičku podlogu koju je komponovao francuski audiovizualni umjetnik Armand Lesecq, postavljajući pitanje: „Da li je moguće gledati emocije drugih?“ Kao metaforički narativ izražavanja osjećaja, ovaj rad istražuje sjećanje – kao mjesto na kojem se ponovo susrećemo sa voljenima.

Umjetnički projekat Genca Gulana i Yeliz Čelebić Bijeg iz saraja istražuje dualnost koncepta orijentalizma kroz prikaze bijega, ponovnog susreta i centrifugalnog kretanja, s ciljem da prevaziđe riječi i slike te zadre u složenije stvarnosti.