Od svog osnivanja 1946. godine Umjetnička galerija BiH radi u skladu sa Zakonom o likovnoj, odnosno muzejskoj djelatnosti. Posljednji put Zakon o muzejskoj djelatnosti BiH donesen je ratne 1994. godine od strane R BiH.

Od donošenja Dejtonskog sporazuma do danas, država Bosna i Hercegovina se nije odredila prema svojim osnivačkim pravima u odnosu na Umjetničku galeriju BiH i još šest institucija kulture, navedenih u Zakonu o muzejskoj djelatnosti BiH.

Neriješeno pitanje pravnog statusa ove institucije uslovljava i nepostojanje izvora finansiranja njenog redovnog rada. Rad Umjetničke galerije BiH finansira se isključivo grantovima, putem javnog konkursa, iz Budžeta Federacije BiH i Kantona Sarajevo (preko resornih Ministarstva za kulturu i sport) te Budžeta Vijeća ministara BiH (preko Ministarstva civilnih poslova).

Ta sredstva su nepredvidiva, neredovna i umanjuju se iz godine u godinu. Ovakav način finansiranja skoro u potpunosti blokira rad institucije i otežava pripremanje ozbiljnih finansijskih planova.

Velikim i nesebičnim ličnim angažmanom svih uposlenih, ova institucija se uspijeva održati na životu, pa se tako, u rasponu od 25 do 30%, troškovi djelovanja pokrivaju vlastitim prihodom, što je za ustanovu iz oblasti kulture i umjetnosti izrazito visok udio samofinansiranja.

Do 2000. godine redovan rad Umjetničke galerije BiH finansirao je Kanton Sarajevo putem nadležnog ministarstva; naredne dvije godine finansiranje je preuzelo Federalno ministarstvo kulture i potom, pozivajući se na svoju nenadležnost u smislu Dejtonskog sporazuma, bez prethodne najave, odbacilo ovu i još šest državnih institucija kulture. Od tada je, kao prelazno rješenje, Umjetnička galerija BiH ostavljena na milost (i nemilost) Ministarstva civilnih poslova BiH.

Novčana sredstva za redovan rad Umjetnička galerija BiH u posljednje tri godine ostvaruje na nivou „pomoći“ – putem javnog konkursa koji objavljuje Ministarsvo civilnih poslova BiH jedanput godišnje. Ovako dobijena sredstva (150.000 KM) nisu dovoljna ni za održavanje dostignutog nivoa rada za pola godine. Za pokrivanje osnovnih troškova rada Umjetničke galerije BiH (bez programa) potrebno je oko 450.000 KM.

Svoje ustavno pravo na rješavanje pravnog statusa, Umjetnička galerija BiH je (zajedno sa Zemaljskim muzejom BiH, Historijskim muzejom BiH, Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom BiH, Muzejim književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Bibliotekom za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinotekom BiH) inicirala kod nadležnih državnih organa uz punu podršku Ureda OHR-a, Ombudsmena za ljudska prava i javnih medija, ali je odgovor izostao.